Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije objavilo je priopćenje s 39. plenarnog zasjedanja HBK koje je Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakić održano od 20. do 22. listopada u Dubrovniku. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
»Polazeći od općeg društvenog stanja, biskupi su analizirali situaciju vjernika u pluralnom društvu koje je bitno označeno permisivnošću (popustljivošću). U uvodnom izlaganju mons. Srakić je istaknuo da danas mnogi smatraju da naše vrijeme prolazi razdoblje moralne involucije (srozavanja) slične onoj u doba grčko-rimske dekadencije koja se očituje kao kriza morala ili "demoralizacije". Ona se očituje kao kvantitativno povećanje moralnog zla, kao "permisivni" karakter društva u kojem se zlo smatra nečim normalnim, a donose se i tzv. "permisivni zakoni", te kao amoralnost novog tipa čovjeka, tvorca aktualnog društva, pri čemu pod utjecajem doktrinarnog i praktičnog ateizma dolazi do demoralizacije samih načela, što je u stvari uzrok krize suvremenog svijeta.
Naglašeno je da je jedan od faktora koji je pospješio permisivnost tendencija da se Crkvu ušutka, da je se ne sluša te da je se iz društva protjera u sakristiju. No, Crkva smatra da je njezina glavna zadaća biti svjetlo svijeta i sol zemlje. Ona se te svoje misije ne odriče uz rizik da bude neshvaćena, da se prema njoj neprijateljski odnosi i da je se progoni.
Kao posljedica permisivnosti stvara se diktatura relativizma u kojoj se čini da je sve dopušteno i da ne postoje nikakva objektivna mjerila. Današnje društvo dopušta mnogo toga što se do sada zabranjivalo i nastoji proširiti područje tolerancije osobito na područje moralnih ponašanja i društvenih odnosa. Zakoni koji se donose ipak nemaju svoj zadnji korijen u autoritetu naroda i njegovih predstavnika, već u snazi naravnog i božanskog zakona. U tom smislu, apsolutne vrednote kao život ili vlasništvo, ne mogu biti predmet političke igre glasovanja.
Permisivnost, ulazeći u društvene odnose i zajednički život ljudi, očito kompromitira zakonite zahtjeve odgoja (djeca je traže od roditelja), formacije (učenici je traže od nastavnika) i bratske opomene (pojedinci je traže od svoje okoline). Obitelj, škola i zajednički život su u krizi upravo zato što se uveo taj kriterij koji poput crva nagriza iznutra i kvari sve, iako strukture ostavlja netaknute. Naravno da u takvom ozračju padaju u prazno apeli javnih vlasti građanima u kojima se traži suradnja u nastojanju da se zaustave neka socijalna zla. Pokvarenost proširena u javnoj upravi, komercijalne prijevare, zloupotrebe političke vlasti i slično cvjetaju na tlu permisivnosti koja je sukrivac u neredima nad kojima se kuka. Gotovo da nema područja javnoga života na kojem nema zlokobnih posljedica permisivnosti.
Sagledavajući to stanje, nije teško zaključiti kako je ono uvjetovano praktičnim ateizmom i religioznom indiferentnošću. Crkva u toj i takvoj situaciji uvijek ponovno ističe nadu koja je u Isusu Kristu koji je umro da svijet oslobodi od vlasti grijeha i propasti. On je upravo izvor sigurnosti i spasenja čovjeka i svijeta. "Nema, uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti" (Dj 4, 12). Danas smo svjedoci kako u društvu smeta glas Crkve koja poziva na poštivanje Božjega zakona i moralnih normi. To se očituje u jasno izraženom neprijateljstvu prema Papi, biskupima i svećenicima. No Crkva, vršeći svoje poslanje u svijetu, prije svega poziva vjernike na svjedočenje vjernošću svojoj savjesti, i to ispravno formiranom i njegovanom u skladu s Božjom riječi. Osim toga kršćani su pozvani da se ne suobličuju etici svijeta već da svojim životom svjedoče moral Evanđelja kako ga Crkva prenosi, tumači i primjenjuje. Današnje društvo proživljava krizu svih vrsta, a najdublja je ona moralna koja je poremetila ljestvicu vrednota. Svi osjećaju potrebu preporoda i obnove. To je moguće jedino na način da čovjek pronađe samoga sebe u svjetlu vjere, u svjetlu nade koja mu je dana Božjom objavom. Jedino tako čovjek može postići i doseći puni smisao svojega postojanja i mijenjati ono što je nedostojno u njegovom osobnom kao i društvenom životu.
Biskupi su zaključili da takvo stanje iziskuje nova pastoralna promišljanja i traženje putova koji će pomoći čovjeku naći svjetlo vjere i otvarati mu sigurniju perspektivu. Zadužili su nekoliko tijela HBK da tu analizu prošire i predlože konkretne korake za budućnost.
Biskupi su razgovarali o procesu pristupa Hrvatske Europskoj Uniji ističući kako među ljudima treba čuvati svijest o dostojanstvu, vlastitoj vrijednosti i identitetu, jer jedino na taj način možemo tu zajednicu naroda obogatiti svojim ulaskom.
Biskupi su načelno prihvatili temeljni dokument HBK za televizijski i radijski prijenos liturgijskih slavlja koji unosi novo svjetlo i daje jasne smjernice kako bi ti prijenosi bili vjerni onome što se prenosi, poštujući u isto vrijeme narav i načela medija koji prijenos ostvaruje.
Biskupi su analizirali najnoviju encikliku Pape Benedikta XVI. "Caritas in veritate" ("Istina u ljubavi"), prvu njegovu socijalnu encikliku. Nastavljen je rad na tekstu dokumenta o svećeničkoj formaciji koji nastoji odgovoriti zahtjevima suvremenoga čovjeka i društva te pomoći crkvenim odgojnim institucijama u pripremi budućih svećenika za suvremene kulturalne, općedruštvene i pastoralne okolnosti u kojima će se ostvarivati njihovo poslanje.
U Svećeničkoj godini koju je proglasio papa Benedikt XVI. u lipnju ove godine, biskupi su razmatrali o liku svećenika i njegovoj pastoralnoj službi. Utvrđeno je, između ostalog, da je u svim biskupijama pokrenuto mnoštvo inicijativa u svezi sa Svećeničkom godinom, a da će se na nacionalnoj razini pripremiti zajedničko hodočašće svećenika iz cijele Hrvatske i to 15. travnja 2010. godine. To će se hodočašće organizirati u Zagrebu, pohodom na grob blaženoga kardinala Alojzija Stepinca povodom 50. obljetnice njegove smrti, kao i pohodom na grob sluge Božjega o. Ante Antića koji je svojom predanom službom ispovjednika nadahnuće današnjim generacijama svećenika.
Kardinal Bozanić je izvijestio biskupe o svom susretu sa svetim ocem Benediktom XVI. tijekom Papina pastirskog pohoda Češkoj krajem rujna ove godine. Kardinal je istaknuo da je tom prigodom, kao i za vrijeme zadnjeg pohoda biskupa HBK "ad Limina" u Rimu 2006. godine, iznio Svetome Ocu želju da pohodi Hrvatsku, naglašavajući da je 2010. godine 50. obljetnica smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Papa je izrazio spremnost i otvorenost za dolazak u Hrvatsku.
Biskupi su podrobno analizirali stanje u društvu, osobito pod vidom odnosa Crkve i društva. Konstatirali su da se pomno prate događaji koji su važni za život čovjeka i budućnost naroda te da se o aktualnim pitanjima redovito oglašavala Komisija HBK "Iustitia et Pax". Ta će se praksa nastaviti i dalje.
Na zasjedanju su, između ostalog, određeni termini za zasjedanja u 2010. godini: izvanredno plenarno zasjedanje HBK održat će se 25. siječnja u Zagrebu, proljetno plenarno zasjedanje HBK održat će se od 12. do 14. travnja u Zagrebu, jesensko plenarno zasjedanje HBK održat će se od 19. do 21. listopada u Lovranu u Riječkoj nadbiskupiji.
Kao što je i bilo najavljeno, biskupi su pohodili otočić Daksu u srijedu, 21. listopada, gdje su se uz sudjelovanje mnogobrojnih vjernika pomolili za nedužne žrtve jugokomunističke vlasti. Taj isti dan, u prepunoj dubrovačkoj katedrali, služena je svečana koncelebrirana sveta misa koju je predvodio i propovijedao predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup dr. Marin Srakić«, ističe se u priopćenju s plenarnog zasjedanja HBK koje je objavilo Tajništvo HBK. (ika / gk)
27.10.2009.
Nema komentara:
Objavi komentar